IlustracijaBožić po julijanskom kalendaru · 7. siječnja
Kada je pravoslavni Božić 2027? Zašto 7. siječnja, običaji i crkve u Hrvatskoj
Dok se u Hrvatskoj već skida ukras s bora, pravoslavne obitelji tek pripremaju Božić. Evo zašto je njihov Božić 7. siječnja, tko slavi kada (Srbi 7. siječnja, Grci, Rumunji i Bugari 25. prosinca), što se radi na Badnji dan, kako se čestita (Hristos se rodi!), što je zakonsko pravo na neradni dan i u kojim crkvama u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru, Šibeniku, Dubrovniku, Osijeku, Vukovaru, Karlovcu, Kninu i Pakracu možete prisustvovati bogoslužju.
14 crkava u 11 gradova · provjereno u listopadu 2026
📍 Pronađi u blizinido: Pravoslavni Božić
Zašto je pravoslavni Božić 7. siječnja?
Pravoslavni Božić je uvijek 25. prosinca, ali po julijanskom kalendaru, koji su neke pravoslavne crkve zadržale za svoje blagdane. Julijanski kalendar danas kasni trinaest dana za gregorijanskim, kojim se služi ostatak svijeta, pa 25. prosinca po julijanskom pada na 7. siječnja. Badnji dan, dan uoči Božića, je 6. siječnja.
U 2027. godini pravoslavni Božić pada u četvrtak, 7. siječnja, a Badnji dan u srijedu, 6. siječnja. Razlika između kalendara raste za jedan dan otprilike svakih stotinu godina, pa će nakon veljače 2100. iznositi četrnaest dana.
Tko slavi Božić kada?
Srpska pravoslavna crkva, kojoj pripada većina pravoslavaca u Hrvatskoj, Božić slavi 7. siječnja. Isto čine, primjerice, Ruska i Gruzijska pravoslavna crkva.
Grčka, Rumunjska, Bugarska i Antiohijska crkva prešle su na revidirani julijanski kalendar i Božić slave 25. prosinca, zajedno s katolicima i protestantima. Pravoslavna crkva Ukrajine također je 1. rujna 2023. prešla na revidirani julijanski kalendar i prvi put proslavila Božić 25. prosinca iste godine, a ukrajinski je zakon blagdan premjestio na isti datum.
Badnji dan: badnjak, slama i posni stol
Središte Badnjeg dana je badnjak, hrastova grana (ili mlado hrastovo stablo) koja se donosi u kuću ili u dvorište hrama. Pod stol i po podu stavlja se slama u spomen na jaslice, a večera je posna: obično riba, grah, orasi, suhe šljive i med, bez mesa i mliječnih proizvoda, jer Božiću prethodi post.
Uvečer su u hramovima večernje bogoslužje i paljenje badnjaka, često u dvorištu crkve. U Hrvatskoj se badnjak pali u crkvenim dvorištima, ponegdje i na gradskim trgovima uz podjelu posne hrane (primjerice u Rijeci na Koblerovu trgu), a bogoslužja su otvorena svima.
Božićno jutro: položajnik, česnica i pečenica
Na božićno jutro prvi posjetitelj doma, položajnik, prema vjerovanju donosi sreću cijeloj godini. Obitelj lomi česnicu, okrugli kruh u koji je skrivena kovanica; tko je pronađe, trebao bi imati sreću kroz godinu. Za blagdanskim stolom posti se prekida: na stolu je najčešće pečenica (pečena svinjetina ili janjetina), sarma i kolači.
Pozdrav je cijeli dan isti: „Hristos se rodi!”, a odgovara se „Vaistinu se rodi!”. Među službenim gostima i na božićnom prijamu Srpskog narodnog vijeća (SNV) u Zagrebu također se lomi česnica.
Je li 7. siječnja neradni dan u Hrvatskoj?
Nije opći državni praznik, pa trgovine i uredi rade, ali Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima propisuje da kršćani koji slave Božić 7. siječnja taj dan imaju kao neradni. Zaposleni tada imaju pravo na naknadu plaće kao i na ostale neradne dane.
Isto pravo zakon daje kršćanima koji slave Uskrs po julijanskom kalendaru, za Uskrsni ponedjeljak. Dogovorite se s poslodavcem unaprijed.
Kako se čestita Božić na drugim jezicima?
Srpski: „Hristos se rodi!” – „Vaistinu se rodi!”. Ruski: „S Rožděstvom Hristovym!”. Ukrajinski: „Hristos narodivsja!” – „Slavimo Jogo!”. Rumunjski: „Crăciun fericit!”. Grčki: „Kala Christougenna!”. Bugarski: „Chestita Koleda!”.
Mnoge obitelji slave i „Srpsku Novu godinu” (pravoslavnu Novu godinu) u noći s 13. na 14. siječnja, po starom kalendaru.
Prisustvovanje pravoslavnom bogoslužju o Božiću
Bogoslužja su otvorena svima. Na Badnji dan obično je jutarnja liturgija, a uvečer večernje bogoslužje s paljenjem badnjaka; božićna liturgija služi se u ranim jutarnjim satima ili ujutro 7. siječnja. Točni sati razlikuju se po župi i godini, pa provjerite oglas crkvene općine krajem prosinca.
U hramu se uglavnom stoji, žene često pokrivaju glavu, a pričest je namijenjena pravoslavnim vjernicima. Dođite ranije jer je božićna služba jedna od najposjećenijih u godini.
Gdje proslaviti pravoslavni Božić u Hrvatskoj
Saborne crkve i glavni hramovi Srpske pravoslavne crkve u gradovima Hrvatske, s adresom i izvorom prema stranicama eparhija, gradova i medijima. Ako smo mogli potvrditi bogoslužje ili badnjak u određenoj godini, datum je naveden; inače vam kartica samo kaže da crkva slavi Božić 7. siječnja, a sate bogoslužja provjerite krajem prosinca.
Po gradovima
Zagreb, Grad Zagreb
Donji grad (Trg Petra Preradovića)
Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg
Središnja crkva Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, sagrađena 1866. Nakon potresa 2020. potpuno je obnovljena. Na Badnji dan ovdje se služe liturgija i večernje bogoslužje; istoga dana SNV održava božićni prijam s lomljenjem česnice.
Posljednji put: Badnji dan 2020. (arhijerejska liturgija); božićni prijam SNV-a 6. siječnja 2025.
Rijeka, Primorsko-goranska županija
Centar grada
Crkva sv. Nikole
Barokna crkva iz 1790. koju je sagradila imućna trgovačka zajednica, danas u Gornjokarlovačkoj eparhiji. Na Badnji dan ovdje je jutarnja liturgija, a istoga dana na Koblerovu trgu organizira se javno obilježavanje Badnjaka uz podjelu posne hrane.
Posljednji put: Badnji dan, 6. siječnja 2025.
Sušak
Crkva sv. Đorđa (Georgija), Sušak
Crkva izgrađena 1938.–1939. prema projektu arhitekta Momira Korunovića u srpsko-bizantskom stilu. Ovdje su 2025. uvečer bili blagoslov i paljenje badnjaka.
Posljednji put: Badnje veče, 6. siječnja 2025.
Split, Splitsko-dalmatinska županija
Obrov
Hram sv. Save
Hram Srpske pravoslavne crkve u Splitu, započet 1938. i još nedovršen. Crkvena općina radi na istoj adresi; za sate bogoslužja o Božiću nazovite općinu ili pogledajte oglas na vratima.
Zadar, Zadarska županija
Stari grad
Crkva sv. proroka Ilije
Barokna crkva iz 1773. s bogatom riznicom ikona iz 16.–18. stoljeća, jedan od najvažnijih spomenika grada. Župa Zadar ovdje služi o Badnjem danu i Božiću; sate provjerite kod crkvene općine.
Šibenik, Šibensko-kninska županija
Stari grad
Saborna crkva Uspenja Presvete Bogorodice
Glavna i najveća pravoslavna crkva u Šibeniku, osnovana 1810. i sjedište Dalmatinske eparhije; u riznici je više od stotinu ikona iz 15.–19. stoljeća.
Posljednji put: Božić 2020. (u Šibeniku je liturgiju služio episkop Nikodim).
Stari grad
Crkva Vaznesenja Gospodnjeg (Sveti Spas)
Crkva iz 1778. s grčkim ikonostasom, i dalje u liturgijskoj uporabi; uz nju i katedralu djeluju dvije šibenske župe.
Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija
Stari grad
Crkva sv. Blagovijesti
Sagrađena 1877. u središtu starog grada kao prva pravoslavna bogomolja unutar zidina. U sklopu crkve je muzej ikona i sjedište župe.
Osijek, Osječko-baranjska županija
Donji grad
Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice
Hram posvećen 1979. prema projektu Dragomira Tadića u srpsko-bizantskom stilu, koji mještani zovu „slavonska Lazarica”. Pripada Osječkopoljskoj i baranjskoj eparhiji.
Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija
Staro gradsko jezgro, desna obala Vuke
Saborna crkva sv. Nikole, Vukovar
Glavna pravoslavna crkva Vukovara, sagrađena 1733.–1737., a razrušena u ratu 1991. Na Badnje veče ovdje se služi večernje bogoslužje s paljenjem badnjaka.
Posljednji put: Badnje veče 2020.
Karlovac, Karlovačka županija
Centar
Saborna crkva sv. Nikole, Karlovac
Kasnobarokna crkva posvećena 1803., danas središnji hram Gornjokarlovačke eparhije. Obnovljena je 2001.–2007. nakon ratnih šteta.
Posljednji put: Božić 2020. (liturgiju je služio episkop Gerasim).
Knin, Šibensko-kninska županija
Centar grada
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice
Novobizantska crkva posvećena 1866., srušena u savezničkom bombardiranju 1944. i ponovno posvećena 1971. Ima kameni ikonostas.
Sinobadova glavica, Kninsko polje
Crkva sv. Đorđa (Georgija), Knin
Jednobrodna crkva iz 15. stoljeća ispod najviše točke Kninskog polja, čiji zvonik nadvisuje sjeverni dio grada.
Pakrac, Požeško-slavonska županija
Centar
Saborni hram Svete Trojice
Glavni pravoslavni hram u Pakracu, građen 1745.–1768. i obnavljan krajem 19. stoljeća. Zapaljen je 1991., djelomično obnovljen 2003.–2005. Sjedište Eparhije slavonske.
Česta pitanja
- Kada je pravoslavni Božić 2027.?
- U četvrtak, 7. siječnja 2027., a Badnji dan je u srijedu, 6. siječnja. Tako Božić slave Srpska, Ruska i Gruzijska pravoslavna crkva; Grci, Rumunji i Bugari slave ga 25. prosinca.
- Zašto je pravoslavni Božić 7. siječnja?
- Zato što te crkve i dalje koriste julijanski kalendar, koji kasni trinaest dana za gregorijanskim. Dakle 25. prosinca po julijanskom jest 7. siječnja po našem kalendaru.
- Je li pravoslavni Božić neradni dan u Hrvatskoj?
- Nije državni praznik za sve, ali prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima kršćani koji slave Božić 7. siječnja taj dan imaju kao neradni, uz naknadu plaće. Ostali rade normalno.
- Kako se čestita pravoslavni Božić?
- Pozdravom „Hristos se rodi!”, na što se odgovara „Vaistinu se rodi!”. Možete reći i jednostavno „Sretan Božić”, što će sigurno biti dobro primljeno.
- Što je badnjak, a što česnica?
- Badnjak je hrastova grana koja se na Badnji dan donosi u kuću ili pali u dvorištu hrama. Česnica je okrugli božićni kruh u koji se skriva kovanica, a lomi se na božićno jutro.
- Mogu li prisustvovati liturgiji ako nisam pravoslavac?
- Da, bogoslužja su otvorena svima. Obično se stoji, žene često pokrivaju glavu, a pričest je rezervirana za pravoslavne vjernike. Dođite ranije jer je božićna služba jako posjećena.